Bebino čulo ukusa je mnogo jače od našeg, zato ne treba žuriti sa začinjavanjem hrane
Sa začinima kao i sa hranom budite oprezni i vodite računa o reakciji mališana
"Fuj, kako je bljutavo!" reći će mnogi roditelji kad probaju kašicu svog mališana. Ipak, čulo ukusa malog deteta i odrasle osobe bitno se razlikuju. Broj ukusnih pupoljaka puno je veći kod malog deteta nego kod odraslog čovjeka, a kod beba je naročito razvijeno čulo za slatko.
Verovatno već znate da se so i šećer ne smeu dodavati prilikom pripreme dečje hrane. Bebama do šestog meseca života treba vrlo mala količina soli, manje od grama dnevno te oko grama dnevno između sedmog i 12. meseca. Dojene bebe dobijaju dovoljnu količinu soli kroz majčino mleko, a adaptirane mlečne formule sadrže sličnu količinu.
Uvođenje začina – kada i kako?
Dok neki američki pedijatri preporučuju da se začini u ishranu deteta ne uvode pre osmog meseca, domaći stručnjaci ih ne preporučuju prije 11. ili 12. meseca.
Kao i pre uvođenja svake pojedine namirnice u ishranu deteta, tako i pre uvođenja začina treba preduzeti određene mere opreza. Novi začin treba ponuditi detetu u vrlo malim količinama s namirnicama koje su već isprobane i sigurne. Ako posle nekoliko dana nema alergijske reakcije, tada dete prihvata začin.
Od začina koje možete početi da koristite pred kraj prve godine najbolje je birati one specifične za naše podneblje: peršun, bosiljak, beli luk, ruzmarin, kopar, majčinu dušicu, žalfiju, metvica, origano, kim, lovor, semenke suncokreta i bundeve. Pre uvođenja začina, svakako se posavetujte i sa pedijatrom.
Zdravlje iz biljaka
Začini osim što poboljšavaju ukus hrane, mogu ublažiti lakše tegobe kao što su primerice grčevi u stomaku (kopar, žalfija, kim). Kod tegoba disajnih puteva pomoći će majčina dušica, lovor ili origano. Suvi začini imaju jači ukus od svežih pa ih treba dodavati dvostruko manje. Začine dodajte pred kraj pripreme hrane.
Unesite termin porođaja ili datum
rođenja vašeg bebca i pratite njegov
razvoj iz nedelje u nedelju.